Jeste li se ikad osjećali nelagodno u situacijama u kojima ste trebali pričati pred grupom ljudi? Ili vam nije bilo ugodno na nekom druženju, pogotovo ako je na njemu bilo puno ljudi koje ne poznajete? Možda jednostavno ponekad imate osjećaj da vas drugi osuđuju ili da ćete se nekako osramotiti pred drugim ljudima. Ako vam je taj osjećaj poznat, ono što ste zapravo iskusili je socijalna anksioznost ili socijalna fobija. Ovo je nažalost jedna od najraširenijih psihičkih poteškoća.
Što je to socijalna anksioznost?
Socijalna anksioznost je psihički poremećaj kojeg karakterizira iznimno naglašen i dugotrajan strah od socijalnih situacija. Iako svi u nekoj mjeri možemo iskusiti anksioznost i strah u socijalnim situacijama, ovdje mislimo na strah koji je toliko izražen da on pojedincu gotovo u potpunosti onemogućava funkcioniranje u socijalnim situacijama, kao što su javni nastupi ili druženja s većim grupama ljudi. Prisutnost ovog poremećaja negativno utječe na sposobnost pojedinca da radi, ide u školu i razvija bliske odnose s drugim ljudima. Ovaj poremećaj se često gleda kao na iznimno naglašenu sramežljivost, te on zbog toga često prođe nezapaženo, a osoba koja se bori s njim često ne dobije adekvatnu podršku od okoline, a ni stručnu pomoć koja im je potrebna. Ljudi često misle da je ovaj poremećaj samo dio njihove osobnosti, a ne nešto za što im je potrebna pomoć. Ovaj poremećaj se uglavnom razvija u pubertetu, te su razlozi za njegov nastanak brojni, i često djeluju u interakciji. Ljudi koji pate od ovog poremećaja:
- Boje se da će ih drugi osuđivati u socijalnim situacijama.
- Imaju strah od toga da budu u središtu pažnje.
- Boje se slučajno uvrijediti nekoga.
- Imaju strah od toga da se osramote u javnosti ili da ih netko javno ponizi.
Socijalna anksioznost ima mnogo okidača, a neki od najčešćih su:
- Započinjanje razgovora
- Odlazak u školu ili na posao
- Jedenje i pijenje pred drugim ljudima
- Odlazak na zabave i slična druženja
- Korištenje javnih toaleta
- Ulaženje u sobe u kojima su ljudi
- Gledanje drugih ljudi u oči
- Izlasci na spojeve
- Govorenje pred publikom
- Razgovaranje sa strancima
Kako prepoznati socijalnu anksioznost?
Ako primjetimo da su neka od ovih ponašanja, ili čak sva, prisutna u našoj svakodnevnici, postoji mogućnost da patimo od socijalne anksioznosti:
- Imamo napadaje panike kod kojih nas obuzmu anksioznost i strah.
- Često se osjećamo kao da smo bolesni, počnemo se znojiti i tresti, te osjetimo da nam srce mahnito udara.
- Jako se bojimo toga da nas netko kritizira.
- Teško obavljamo zadatke kada mislimo ili znamo da nas netko drugi promatra.
- Uvijek smo zabrinuti oko toga da ćemo napraviti ili da će nam se dogoditi nešto sramotno.
- Skloni smo izbjegavati većinu društvenih aktivnosti.
- Brinemo oko aktivnosti koje su naizgled jednostavne i normalne, kao što je započinjanje razgovora ili upoznavanje novih ljudi.
- Često imamo osjećaj kao da ne možemo progovoriti, „knedla u grlu“.
- Imamo potrebu konzumirati alkohol ili druge supstance prije nego se nađemo u socijalnim situacijama
- Potrebna nam je podrška neke iznimno bliske osobe kad god znamo da ćemo se pronaći u situaciji gdje smo okruženi drugim ljudima
- Imamo naviku uvijek biti po strani i izbjegavati uključivanje u razgovor u društvu.
Ako patimo od socijalne anksioznosti u situacijama koje smo gore opisali ćemo vjerojatno osjećati:
- Želučane probleme koji se pojavljuju bez posebnog razloga
- Osjećaj kao da nismo prisutni u vlastitome tijelu
- Probleme s disanjem, osjećaj gušenja i nemogućnost hvatanja daha
- Napetost u mišićima
- Ubrzano kucanje srca ili osjećaj napetosti u prsima
- Vrtoglavicu
- Nemogućnost govora i suha usta
- Crvenilo u licu
- Pojačano znojenje i valove vrućine
Ovaj poremećaj se može razviti poprilično rano, te je bitno znati ga prepoznati kod djece kako bi im čim prije mogli pružiti pomoć. Djeca koja pate od socijalne anksioznosti:
- Poprilično su ovisna o roditeljima ili drugoj osobi koja brine za njih
- Ustručavaju se potražiti pomoć sa raznim zadacima u školi
- Imaju strah od odlaska u školu i od sudjelovanja u školskim aktivnostima
- Izbjegavaju interakciju s odraslim osobama i drugom djecom
- Često se ljute i na najmanju provokaciju
- Češće se uznemire ili plaču, u odnosu na drugu djecu
Kako socijalna anksioznost može utjecati na naš život?
Najjednostavnije objašnjeno, socijalna anksioznost nas sprječava u tome da živimo život punim plućima. Ona nas tjera na to da se izoliramo od drugih, što može utjecati na razvoj brojnih drugih problema. Neke od dugotrajnih posljedica socijalne anksioznosti su:
- Loše razvijene socijalne vještine
- Iznimna osjetljivost na kritiku, bila ona konstruktivna ili ne
- Sklonost depresivnom raspoloženju ili čak razvoju depresivnih poremećaja
- Preokupiranost negativnim mislima
- Nisko samopoštovanje
- Razvoj ovisnosti o lijekovima ili alkoholu
Kao što smo već rekli, socijalna anksioznost je prisutna kod zapanjujuće velikog broja ljudi. Zato ju je iznimno bitno znati prepoznati na vrijeme. No dobra vijest je da je ovaj poremećaj moguće tretirati Na njemu možemo poraditi sami, u udobnosti vlastitog doma, ili čak možemo potražiti stručnu pomoć.
Literatura:
Higuera, V. (2018, 3 rujna). Social anxiety disorder: Causes, symptoms & diagnosis. Healthline. https://www.healthline.com/health/anxiety/social-phobia.
NHS. (n.d.). Nhs choices. https://www.nhs.uk/mental-health/conditions/social-anxiety/.
Smith, M., Shubin, J., Segal, J. (2021, 30 srpnja). Social anxiety disorder. HelpGuide.org. https://www.helpguide.org/articles/anxiety/social-anxiety-disorder.htm.
WebMD. (n.d.). Social anxiety disorder: When it happens & what it feels like. WebMD. https://www.webmd.com/anxiety-panic/guide/mental-health-social-anxiety-disorder.
<a href=’https://www.freepik.com/vectors/woman’>Woman vector created by pch.vector – www.freepik.com</a>
<a href=’https://www.freepik.com/vectors/people’>People vector created by vectorjuice – www.freepik.com</a>