Možda ste došli do stanja sagorijevanja na poslu.
Što je sagorijevanje na poslu? Kako možemo znati da je došlo do sagorijevanja?
Sagorijevanje na poslu (eng. burnout) je psihološki fenomen do kojeg dolazi tijekom dugotrajnog izlaganja stresu u radnom okruženju, ili nakon dugotrajnog i pretjeranog angažmana na poslu. No što uopće podrazumijevamo kad pričamo o stresu na poslu?
Stres na poslu je situacija u kojoj neki elementi posla (kao što je npr. odnos s kolegama, zahtjevnost radnih zadataka, odnos s nadređenima, šira radna kultura i klima cijele organizacije) utječu na nas tako da nam narušavaju fiziološku i psihološku dobrobit. Različite razine stresa različito utječu na pojedine ljude, no svi imamo granice nakon kojih stres počinje negativno djelovati na nas.
Sagorijevanje na poslu možemo prepoznati kroz tri dimenzije, a to su:
• Osjećaj neefikasnosti i nedostatka postignuća na poslu: Osjećate li da na poslu ne postižete značajne rezultate ili da Vaš trud nije cjenjen? Osjećate li da radne zadatke ne obavljate efikasno i da često gubite vrijeme?
• Osjećaj cinizma i depersonalizacije na radnom mjestu: Doživljavate li gotovo sve elemente posla na negativan način? Radite li stvari na poslu „reda radi“ i osjećate kao da zapravo niste uključeni u njih?
• Iznimno jak osjećaj iscrpljenosti poslom: Imate li stalni osjećaj iscrpljenosti i bezvoljnosti, kao da zahtjevi posla nadmašuju vaše mogućnosti i kapacite.
Zašto je važno da na vrijeme prepoznate sagorijevanje kod sebe i kolega?
Kratkoročno, sagorijevanje na poslu nas dovodi do odustajanja od radnih ciljeva, smanjenog ulaganja napora i do smanjenih očekivanja na poslu te smanjenog samopoštovanja.
Dugoročno sagorijevanje i preopterećenost na poslu mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara, skratiti nam životni vijek te općenito štetno utjecati na naše zdravlje.
Koje su još posljedice sagorijevanja?
Želučane tegobe i glavobolje, problemi sa spavanjem i problemi s tlakom. Nerijetko smo razdražljivi i „živčani“ te se izoliramo od najbližih. Moguća je i pojava depresivnosti i anksioznosti. Smanjena produktivnost i angažman na poslu, te češće uzimanje bolovanja isto tako može negativno utjecati na cijelu organizaciju.
Kako znati spadate li u rizičnu skupinu za sagorijevanje?
• Ako se ne suočavate s problemima i odgađate njihovo rješavanje, teško se nosite s promjenama i imate osjećaj da je većina stvari u životu izvan vaše kontrole, ako previše očekujete od posla te ulažete previše emocionalne i psihičke energije u posao
• Ako Vam se na poslu zadaje previše zadataka i niste sigurni što točno radite na poslu, koja je Vaša svrha u organizacij, te rijetko dobivate povratne informacije o onome što radite
• Ako osjećate da niste nagrađeni za svoj trud, nemate podršku od strane kolega, da Vaša organizacija nije „fer“ i da se Vaš posao se ne poklapa s Vašim osobnim vrijednostima
• Ako radite za organizaciju koja previše očekuje od Vas i ne zadovoljava Vaše psihološke potrebe (npr. osjećaj da se Vaš „input“ cijeni i da ste adekvatno nagrađeni za trud).
Što je više ovih faktora prisutno na poslu, to je veća vjerojatnost da će kod Vas doći do sagorijevanja.
Kako se „zaštititi“ od sagorijevanja? Što napraviti ako osjetite da je došlo do sagorijevanja?
Ne smijete se u potpunosti posvetiti poslu, zanemarujući sve druge stvari u životu. Poželjno je održavati dobre odnose s drugim zaposlenicima, te s kolegama razviti odnos međusobnog davanja podrške. Kad primjetite simptome sagorijevanje, dobro je usporiti s poslom i pokušati pristupiti zadacima na drugačiji način. Potrebno je naučiti kako se nositi sa stresom na poslu, smanjiti očekivanja od posla i kolega te promisliti koji su Vam sljedeći koraci na poslu. Uvijek je korisno osloniti se na obitelj i prijatelje za podršku. Probajte se podučiti strategijama opuštanja, kao što je proces biofeedbacka i meditacije, ili si povremeno priuštite masažu. Održavanje hobija i sličnih aktivnosti izvan radnog okruženja Vam samo može pomoći! Morate biti svjesni koja je zapravo Vaša motivacija na poslu, a koje su Vaše potrebe. Bolje upoznavanje sebe može biti jedan od najefikasnijih alata u borbi protiv sagorijevanja na poslu.
Ako problem već postoji, prvo ga trebate prepoznati, te procijeniti koliko su Vaša trenutna očekivanja od posla realistična, i što su zapravo Vaši ciljevi na poslu. Kad otkrijete najbitnije elemente problema, morate se usredotočiti na njihovo rješavanje. To može biti kroz razgovor s kolegama ili nadređenima, jasno postavljanje granica između privatnog i poslovnog života, promjenu odnosa prema poslu itd. Nekad Vam može biti korisno da jednostavno podijelite svoje probleme s nekime tko Vas je spreman saslušati. Preporučljivo je i redovito bavljenje sportom ili sličnim aktivnostima. Trebali bi pripaziti na prehranu, te pokušati smanjiti unos kofeina, šećera i nikotina.
Ako osjećate da problem sagorijevanja nadmašuje Vašu mogućnost njegovog rješavanja, nema ništa sramotno u tome da potražite stručnu pomoć!
LITERATURA:
Grubić, M. (2018). Stres na poslu – sagorijevanje ili „burnout” sindrom. Poliklinika Arista. https://www.poliklinika-arista.hr/stres-na-poslu-sagorijevanje-ili-burnout-sindrom/.
Maslach, C. i Goldberg, J. (1998). Prevention of burnout: New perspectives. Applied and Preventive Psychology, 7(1), 63–74. doi:10.1016/s0962-1849(98)80022-x
Maslach, C., Schaufeli, W. B. i Leiter, M. P. (2001). Job Burnout. Annual Review of Psychology, 52(1), 397–422. doi:10.1146/annurev.psych.52.1.397
Škeš. M. (2012). Sindrom sagorijevanja na radnom mjestu. Pliva Zdravlje. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/21524/Sindrom-sagorijevanja-na-radnom-mjestu