Koliko često dobivate ili dajete zahvale na poslu?
Zašto bi vam itko trebao zahvaljivati što samo radite svoj posao? I zašto biste ikada trebali zahvaliti svojim suradnicima što rade ono za što su plaćeni?
Jedno nacionalno istraživanje u Americi je zabilježilo da je manje vjerojatno da će ljudi osjećati ili izraziti zahvalnost na poslu nego bilo gdje drugdje. Gotovo svi sudionici su izjavili da govoreći “hvala” kolegama “čini da se osjećaju sretnije i ispunjenije”, ali da je do trenutka ispitivanja samo 10 posto njih postupilo prema tom impulsu. Čak 60 posto reklo je da “ili nikada ne izražavaju zahvalnost na poslu ili to čine možda jednom godišnje”. Rezultat je kulturalno ukorijenjen krug nezahvalnosti, koji može imati nepovoljan učinak na moral i koheziju na radnom mjestu. Zašto bi to trebao biti slučaj? Potreba za plaćom samo je jedna od motivacija koju donosimo na posao. Ne radimo samo za novac. Također radimo za poštovanje, za osjećaj postignuća, za osjećaj svrhe. Svoje ja i svoje emocije ulažemo u svoj posao, a posao utječe na naša emocionalna stanja. “Hvala” ne košta ni novčića, a ima mjerljivo korisne učinke.
Čemu doprinosi zahvalnost na radnom mjestu?
Jedno od najvažnijih aspekata zahvalnosti je efekt pozitivnog prelijevanja, tj. kada jedno ponašanje doprinosi drugome na pozitivan način. Na primjer, zahvalnost potiče pojedince da imaju više povjerenja jedni u druge i spremniji su pomagati jedni drugima. Također, zahvalnost dovodi do značajno povećane razine sreće, većeg zadovoljstva životom i većom otpornosti na stres. Uz to poboljšava i tjelesno zdravlje, tj. pokazano je da oni koji izražavaju zahvalnost češće imaju manje glavobolja i bolesti (Kaplan, 2012). Zahvalnost je povezana s brojnim drugim psihološkim aspektima poput empatije i smanjenje agresije, samopoštovanja i povećane mentalne snage.
Jačanje zahvalnosti na poslu
- Zaposlenici trebaju čuti „hvala“ od šefa. Kultura zahvalnosti se prvo treba ukorijeniti u neku organizaciju, protokole i procedure. Šef je prvi model kojeg će zaposlenici promatrati stoga je bitno ispočetka njegovati takvu kulturu. Npr. prilikom zapošljavanja se može pitati zaposlenike na koji način žele primiti zahvalu, kada netko odlazi iz organizacije može se pripremiti druženje u kojem će se izreći zahvale za vrijeme pojedinca u organizaciji.
- Zahvalite ljudima koji rijetko dobivaju zahvale. Npr. zahvalite osobi koja Vam je pomogla uvezati papire, zahvalite osobi koja Vam je donijela sok.
- Ciljajte na kvalitetu, a ne kvantitetu. Biti zahvalan se ne može forsirati. Bitno je stvoriti vrijeme i mjesto koje će učvrstiti spontanu ekspresiju zahvalnosti. Npr. budite dosljedni kada zahvaljujete, zahvalite za konkretno djelo, ponašanje.
- Osigurajte prilike za zahvalnost. Npr. napravite u uredu zid zahvalnosti, nastojte zahvaliti za osobu, a ne za stvar („Hvala Ani što je napravila ovako ukusnu kavu.“ radije nego „Kava je bila ukusna.“)
- Kada je kriza, zahvalite. Pokazano je da su zahvalne osobe manje podložne stresu. Stoga zahvalnost omogućava uzdizanje iznad stresne situacije i prepoznavanje mogućnosti koje će doprinijeti rješenju situacije.
Kada je zahvalnost iskrena i podržavajuća, benefiti nadilaze zadovoljstvo zaposlenika poslom. Stoga bi bilo korisno prevladati odbojnost prema zahvalnosti na poslu i shvatiti to kao samo još jednu vještinu u karijeri koju možemo primijeniti uz vještine poput komunikacije i pregovaranja. To je nešto što svatko može naučiti – od čega će svi imati koristi.
Reference:
Kaplan, J. (2012). Gratitude survey. Conducted for the John Templeton Foundation. The Berkeley University Press.