Socijalna anksioznost nam može značajno pokvariti kvalitetu života, pogotovo ako nikad ne poduzmemo adekvatne korake kako bi ju pobijedili. Što se više izoliramo od drugih ljudi i izbjegavamo socijalne situacije, to će nam biti teže vratiti se društvo drugih ljudi, a poremećaj će imati sve veću kontrolu nad nama. Na svu sreću, socijalna anksioznost nije nešto nepobjedivo. Na njoj možemo raditi sa stručnjakom, kao što je psihoterapeut, možemo poduzeti preventivne korake kako do nje nikad ne bi došlo ili kako bi umanjili simptome.
Zbog čega dolazi do socijalne anksioznosti?
Postoje brojni rizični faktori koji povećavaju vjerojatnost razvoja ovog poremećaja. Neki od najčešće prisutnih rizičnih faktora su:
- Ako imamo neko fizičko obilježje koje privlači pažnju. Možda imamo ožiljak na licu, ili mislimo da imamo velik ili nepravilan nos. Možda jednostavno imamo višak kilograma ili smo za glavu viši od ljudi oko nas. Sve ovo može u nama stvoriti osjećaj da nas se stalno promatra i osuđuje, što može voditi razvoju socijalne anksioznosti.
- Novi zahtjevi i obaveze na poslu ili na društvenom planu. Ovo je jedan od razloga zašto se ovaj poremećaj najčešće pojavljuje u pubertetu. Odjednom smo pretrpani novim obavezama i upoznajemo puno novih ljudi, te smo iznimno svjesni vlastitog izgleda i nedostataka. Kombinacija ova dva elementa nas čini lakom metom za poremećaje kao što je socijalna anksioznost.
- Temperament. Ako smo oduvijek bili povučeni i skloni sramežljivosti, postoji nezanemarivo veća vjerojatnost da će se kod nas pojaviti ovaj poremećaj.
- Negativna iskustva. Ako smo u mladosti često bili žrtva zadirkivanja, ismijavanja ili čak zlostavljanja postoji veća vjerojatnost da će se kod nas kasnije u životu razviti socijalna anksioznost.
- Obiteljska povijest. Kako je sklonost anksioznosti općenito djelomično genetski uvjetovana, ako se neki od članova naše obitelji bore s ovim poremećajem, postoji šansa da će se on pojaviti i kod nas.
Uz rizične faktore postoje i konkretni razlozi koji mogu dovesti do razvoja socijalne anksioznosti. Oni rijetko djeluju samo, te su uglavnom u međusobnoj interakciji.
- Okolinski faktori: Način na koji nas okolina doživljava može utjecati na razvoj mnogih psihičkih poremećaja, uključujući i socijalnu anksioznost. Ako u ranoj dobi naučimo da socijalne situacije vode do ponižavanja ili sramoćenja i negativnih osjećaja općenito, postoji velika šansa da ćemo kasnije razviti neki oblik anksioznih poremećaja. Ovo možemo naučiti iz prve ruke, gledajući druge ili kroz interakciju s roditeljima.
- Naslijeđene osobine: Postoje određeni geni koji nas čine podložnijima za razvoj raznih anksioznih poremećaja. Ove gene nasljeđujemo od roditelja, te se oni vrlo vjerojatno pojavljuju u većini našeg obiteljskog stabla.
- Struktura mozga: Ljudi s socijalnom anksioznošću imaju veću aktivnost u nekim dijelovima mozga, kao što je npr. amigdala, koja je dio živčanog sustava koji vežemo uz strah. Ljudi bez ovog poremećaja imaju aktivniji korteks, što ukazuje na to da je njihov mozak skloniji procjenjivanju događaja, umjesto reagiranju iz straha. Ljudi s ovim poremećajem imaju i drugačiju razinu aktivnosti pojedinih neurotransmitera (kao što su norepinefrin, dopamin i serotonin).
Možemo li spriječiti socijalnu anksioznost?
Naravno da ne možemo točno znati što nas čeka u budućnosti, ali na prevenciji socijalne anksioznosti možemo raditi svakodnevno. To nam neće garantirati da se nikad nećemo susresti s ovim poremećajem, ali bar možemo smanjiti vjerojatnost njegovog pojavljivanja.
- Trebamo izbjegavati zlouporabu droga i alkohola. Kofein i nikotin isto mogu negativno utjecati na našu anksioznost.
- Moramo si zacrtati jasne životne ciljeve. Dobro razrađen plan toga što želimo u životu umanjuje anksioznost te nam štedi vrijeme i energiju. Ovako ćemo vjerojatno imati više slobodnog vremena za aktivnosti u kojima uživamo.
- Vodite u dnevnik. Stvari koje nam se događaju u životu doživljavamo drugačije jednom kad ih vidimo zapisane na papiru. Vođenje dnevnika pomaže nama, ali i psihoterapeutu, da identificiramo koji problemi nas trenutno muče.
- Potražite pomoć čim prije. Što dulje čekamo, to će anksioznost imate veću kontrolu nad nama. Čim primijetite prve simptome socijalne anksioznosti potražite stručnu pomoć kako bi problem srezali u korijenu.
Koji oblici pomoći su nam dostupni?
Ako pokušaji prevencije i samostalan rad na socijalnoj anksioznosti ne urode plodom, postoje i drugi oblici pomoći za nošenje s ovim poremećajem.
- Psihoterapija je iznimno korisna kod nošenja sa socijalnom anksioznosti. Vjerojatno najefikasniji oblik terapije za anksiozne poremećaje je kognitivno bihevioralna terapija. Uz nju nam mogu pomoći i terapija izlaganjem te grupna terapija.
- Grupe podrške nam omogućuju interakciju s drugim ljudima u kontroliranim uvjetima. Drugi pojedinci u grupama vjerojatno imaju istih problema kao i mi, što znači da ćemo se vjerojatno lakše povezati s njima i pronaći zajedničke teme. Ovo nam može pomoći da se oslobodimo straha od sudjelovanja u grupnim razgovorima ili straha od pričanja u javnosti općenito. Isto tako možemo steći uvid u tuđa iskustva s socijalnom anksioznošću.
- Farmakoterapija je uvijek dostupna kao opcija. Postoji nekoliko vrsta lijekova koji mogu biti efikasni u tretiranju ovog poremećaja, kao što su anksiolitici, antidepresivi i beta-blokeri.
Literatura:
Cuncic, A. (2021, 19 veljače). Understanding the causes of social anxiety disorder. Verywell Mind. https://www.verywellmind.com/social-anxiety-disorder-causes-3024749.
Higuera, V. (2018, 3 rujna). Social anxiety disorder: Causes, symptoms & diagnosis. Healthline. https://www.healthline.com/health/anxiety/social-phobia#treatment.
Mayo Foundation for Medical Education and Research. (2021, 19 lipnja). Social anxiety disorder (social phobia). Mayo Clinic. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/social-anxiety-disorder/symptoms-causes/syc-20353561.
U.S. Department of Health and Human Services. (n.d.). Social anxiety disorder: More than just shyness. National Institute of Mental Health. https://www.nimh.nih.gov/health/publications/social-anxiety-disorder-more-than-just-shyness/.
<a href=’https://www.freepik.com/vectors/people’>People vector created by stories – www.freepik.com</a>
<a href=’https://www.freepik.com/vectors/people’>People vector created by stories – www.freepik.com</a>