Kako prepoznati problem na vrijeme?
U prošlom tekstu smo pričali o mentalnom zdravlju općenito, a u ovom članku ćemo se posvetiti tome kako prepoznati probleme s mentalnim zdravljem, te kako brinuti o njemu. Neki od prvih „simptoma“ koji nam ukazuju na to da možda postoji problem koji trebamo istražiti su:
- velike promjene u načinu ishrane, te količini i rasporedu ishrane i spavanja
- izoliranje od drugih, kao što su prijatelji, kolege i članovi obitelji, te izbjegavanje aktivnosti koje su nam inače pružale zadovoljstvo
- nemogućnost suočavanja sa svakodnevnim zadacima (npr. kuhanje ili obavljanje zadataka na poslu) i stalni nedostatak energije
- stalna prisutnost „zbunjenosti“ i osjećaja besmisla i beznađa, te stalna prisutnost negativnih emocija
- ideje o ozljeđivanju drugih ili samo–ozljeđivanju te korištenje psihoaktivnih tvari (uključujući i povećano korištenje alkohola i cigareta)
- prisutnost glasova i deluzija
U slučaju da kod sebe ili drugih prepoznamo neke od ovih simptoma, bilo bi pametno porazgovarati s njima ili u slučaju da simptome prepoznajemo kod sebe potražiti pomoć bliskih ljudi ili čak stručnjaka.
Kako brinuti o vlastitom mentalnom zdravlju?
Vjerojatno ste čuli izreku „bolje spriječiti nego liječiti“. Ona je pogotovo istinita kad pričamo o mentalnom zdravlju, jer se većina svakodnevnih problema vezanih uz mentalno zdravlje može spriječiti, ili bar umanjiti, redovitom brigom o sebi. Na održavanje mentalnog zdravlja moramo gledati kao na održavanje osnovne higijene, to je nešto što radite svaki dan po malo.
- Iznimno je bitno na život gledati u pozitivnom svjetlu, balansirati prisutnost pozitivnog i negativnog, te ne dopustiti negativnim emocijama da nas u potpunosti preplave.
- Uvijek je korisno održavati dobre odnose s nama bliskima, jer su oni često izvor podrške, ili u najgorem slučaju „rame za plakanje“. Uključenost u zajednicu i lokalne projekte i aktivnosti pomaže očuvanju mentalnog zdravlja.
- Izreka „u zdravom tijelu zdrav duh“ nije nastala bez razloga, psihičko i fizičko zdravlje su usko povezani. Kako bi održali dobro mentalno zdravlje preporučljivo je paziti na to što jedemo, ne unositi previše alkohola, „brze“ hrane, kofeina i slično. Umjerena fizička aktivnost, pogotovo na otvorenom, ima iznimno pozitivan učinak na našu dobrobit. Slično je i sa spavanjem, ako ne spavamo dovoljno često dolazi do problema s raspoloženjem, te smo puno iritabilniji i manje produktivni.
- Bilo bi poželjno pronaći aktivnosti koje nas ispunjavaju u životu, kao što su hobiji ili volontiranje, te se naučiti nositi sa svakodnevnim stresom i problemima.
- Uvijek koristan alat u brizi za mentalno zdravlje su meditacija i druge tehnike opuštanja. Postoje brojne tehnike ove vrste, kao što je biofeedback, tehnike disanja i čak samo hipnoza. Neke od njih su relativno jednostavne za naučiti, a mogu imati dugotrajan pozitivan učinak na naše psihičko zdravlje.
Ovo su samo neki od načina brige o mentalnom zdravlju, te postoje još mnogi drugi koje nismo spomenuli. Ne zaboravite da prisutnost psihičkih poremećaja nije jedini razlog za potražiti pomoć psihologa ili psihoterapeuta, nekad je savjetovanje sa stručnjakom upravo ono što nam treba kako bi očuvali mentalno zdravlje.
Kako možete pomoći drugima?
Korisno je znati prepoznati moguće poteškoće s mentalnim zdravljem kod drugih, isto kao i kod sebe.
- Ako smo otvoreni o vlastitoj brizi za mentalno zdravlje, možda potaknemo druge da učine isto, ili da nam se obrate ako misle da trebaju pomoć. Otvoreni razgovor o mentalnom zdravlju će smanjiti stigmu koja postoji oko njega, što isto tako može potaknuti druge da potraže pomoć.
- Ne smijemo zanemarivati tuđe probleme, te bi uvijek trebali pokazati empatiju ako nam se netko povjeri.
- Bilo bi korisno i podučiti druge nekima od tehnika koje smo spomenuli u prošlom odlomku, ili se ponuditi provoditi te aktivnosti zajedno s njima.
- Iznimno je bitno izbjegavati direktan sukob s ljudima za koje sumnjamo da možda imaju problema s mentalnim zdravljem, pogotovo ako sumnjamo na to da ti problemi mogu rezultirati ozljeđivanjem sebe ili drugih.
- Potrebno je biti strpljiv i ne promijeniti način na koji se odnosimo prema toj osobi, te saslušati njihove probleme i pokazati im da postoji netko kome je stalo do njih i onoga što ih muči. Ako je ikako moguće, možemo im i ponuditi praktičan oblik pomoći, kao što je npr. otići doktoru zajedno ili im pomoću u nabavci.
- U slučaju da osjećamo kako problemi druge osobe nadilaze našu sposobnost da im pomognemo, bilo bi korisno uputiti ih u smjeru profesionalne pomoći.
Na kraju, znamo da ne možemo pomoći drugima ako oni to stvarno ne žele, ali uvijek možemo biti osoba koja će pokazati da je tu za druge, i da je uvijek spremna saslušati tuđe probleme i ponuditi savjet, ako je to moguće.
Izazova pri očuvanju mentalnog zdravlja je mnogo, a često je teško pronaći točne informacije o tome kako potražiti pomoć, ako smo zaključili da nam je ona potrebna. Zato ćemo sljedeći tjedan pričati o tome kako uopće potražiti stručnu pomoć kod očuvanja mentalnog zdravlja ili borbe sa psihičkim poteškoćama.
Literatura
Felman, A. (2020). Mental health: Definition, common disorders, early signs, and more. Medical News Today. https://www.medicalnewstoday.com/articles/154543#definition.
Helping others with mental health problems. (n.d.). NHS Choices. https://www.nhs.uk/every-mind-matters/supporting-others/helping-others/.
How to look after your mental health. Mental Health Foundation. (2021). https://www.mentalhealth.org.uk/publications/how-to-mental-health.
U.S. National Library of Medicine. (2021, June 23). How to Improve Mental Health. MedlinePlus. https://medlineplus.gov/howtoimprovementalhealth.html.
https://www.freepik.com/